Skoči na sadržaj
Tenderi

TENDERI BLOG

  • Naslovna
  • Reč Urednika
  • Pravila Bloga
  • Blog
  • Analiza
  • Kontakt
  • Naslovna
  • Reč Urednika
  • Pravila Bloga
  • Blog
  • Analiza
  • Kontakt

Mesečne arhive: januar 2023

  • Početak 2023
  • januar

DA LI PONUĐAČ SNOSI POSLEDICE ZBOG GREŠAKA IMAOCA JAVNIH OVLAŠĆENJA?

U postupku javne nabavke naručilac je zahtevao da ponuđač dokaže da u poslednjih godinu dana računajući od dana objavljivanja javnog poziva nije bio u blokadi. U izjavi o ispunjenosti kriterijuma za kvalitativni izbor privrednog subjekta ponuđač je potvrdio da nije bio u blokadi i kao dokaz naveo javno dostupne podatke – pretraživanje dužnika u prinudnoj naplati koji su dostupni na internet stranici Narodne banke Srbije. U fazi stručne ocene ponuda naručilac je utvrdio da je ponuđač bio u blokadi i to jedan dan, a da ponuđač o tome nije imao saznanja. Sa ovom informacijom upoznao se prvi put kroz sadržinu Odluke o dodeli ugovora, kojom je njegova ponuda odbijena kao neprihvatljiva.  Od Narodne banke Srbije je dobio informaciju da je račun blokiran na osnovu akta javnog izvršitelja kao nosioca javnih ovlašćenja u postupku izvršenja. Ponuđač je dug na osnovu izvršne isprave izmirio i o tome obavestio javnog izvršitelja koji nije obustavio izvršni postupak već isti sproveo.  Na zahtev ponuđača javni izvršitelj se obratio Narodnoj banci Srbije i na osnovu zaključka o obustavi postupka i dokaza da je dug koji je bio predmet izvršenja izmiren zahtevao brisanje podataka o prinudnoj naplati iz registra koji vodi Narodna banka Srbije. Ocenom dostavljenih dokaza Narodna banka Srbije je utvrdila da je javni izvršitelj kao nosilac javnih ovlašćenja načinio grešku zbog koje štetne posledice ne može da snosi privredni subjekt i izvršila brisanje podataka o prinudnoj naplati.  U registru dužnika u prinudnoj naplati evidentirano je da ponuđač kao privredni subjekt nema evidentirane podatke o broju dana nelikvidnosti u poslednjih 5 godina.

Odlukom o dodeli ugovora njegova ponuda je odbijena kao neprihvatljiva. Ponuđaču je pričinjena šteta radnjama nosioca javnih ovlašćenja. U postupku zaštite prava koji je pokrenut ponuđač je dokazao da je njegova ponuda prihvatljiva. Republička komisija za zaštitu prava je rešenjem br. 4-00-811/2022 od 22.12.2022. godine usvojila zahtev za zaštitu prava. U postupku odlučivanje cenila je da ponuđač nije imao saznanja o evidentiranju broja dana blokade, da je dug koji je bio predmet izvršenja izmiren, da je ponuđač obavestio javnog izvršitelja o uplati duga  i  dostavio dokaz, da je nalogom javnog izvršitelja blokiran račun ponuđača od strane Narodne banke Srbije, da je se javni izvršitelj obratio Narodnoj banci Srbije sa zahtevom za ispravku greške, da je Narodna banka Srbije ispravila grešku i da je pretragom javno dostupnih podataka utvrđeno da ponuđač nije bio u blokadi u poslednjih 5 godina.

Ocena dokaza od strane Republičke komisije za zaštitu prava u predmetnom postupku javne nabavke je u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama i Zakonom o opštem upravnom postupku. Ponuđači ne mogu da snose štetne posledice zbog grešaka u radu imaoca javnih ovlašćenja.

Javni izvršitelj je lice koje vrši javna ovlašćenja poverena Zakonom o izvršenju i obezbeđenju. Imaoci javnih ovlašćenja sami odgovaraju za štetu koju svojim nezakonitim ili nepravilnim radom prouzrokuju fizičkim i pravnim licima u vršenju poverenih poslova. Svaka šteta pričinjena privrednim subjektima ima za osnov pokretanje sudskog postupka radi naknade štete koja je pričinjena greškama u radu imaoca javnih ovlašćenja.

Autor teksta-Stanica Antelj, diplomirani pravnik ,sertifikovani službenik za javne nabavke

  • 25 jan, 2023
  • (0) Komentari
  • Od Urednik
  • Blog

DA LI PODNOSILAC ZAHTEVA ZA ZAŠTITU PRAVA IMA PRAVO DA PODNESE VANREDNO PRAVNO SREDSTVO- KOJIM SE ODLUČUJE O ZAKONITOSTI REŠENJA REPUBLIČKE KOMISIJE?

Odluka Republičke komisije za zaštitu prava je konačna. Protiv nje se ne može izjavili žalba ali se može pokrenuti upravni spor u roku od 15 dana od dana dostavljanje odluke podnosiocu zahteva za zaštitu prava. Podnosilac zahteva za zaštitu prava tužbom zahteva od Upravnog suda ocenu zakonitosti donetog rešenja  tuženog organa Republičke komisije za zaštitu prava. Sud tužbu uvažava kao osnovanu ili odbija kao neosnovanu.  Protiv pravnosnažne odluke Upravnog suda stranka i nadležni javni tužilac mogu da podnesu Vrhovnom kasacionom sudu zahtev za preispitivanje sudske odluke kao vanredni pravni lek propisan Zakonom o upravnim sporovima. 

Vrhovni kasacioni Sud je zahteve za preispitivanje sudske odluke donete u upravnom sporu povodom ocene zakonitosti rešenja Republičke komisije za zaštitu prava, cenio kao nedozvoljene i iste odbacivao, sa obrazloženjem da je Republička komisija o podnetom zahtevu za zaštitu prava odlučivala u svojstvu drugostepenog organa u upravnom postupku i da nisu ispunjeni procesni uslovi propisani članom 49. stav 2. Zakona o upravnim sporovima za podnošenje ovog vanrednog pravnog sredstva.

Smatramo da stav Vrhovnog kasacionog suda nije u skladu sa odredbama Zakona o upravnim sporovima i Ustavom Republike Srbije.

Postupak zaštite prava zasnovan je na načelu dvostepenosti, što podrazumeva da odluku o podnetom zahtevu za zaštitu prava u prvom stepenu donosi naručilac, dok u drugom stepenu odlučuje Republička komisija za zaštitu prava u postupcima javnih nabavki i njene drugostepene odluke podležu sudskoj kontroli u upravnom sporu. Međutim, ukoliko naručilac ne donese rešenje kojim usvaja zahtev za zaštitu prava, već odgovor na zahtev sa kompletnom dokumentacijom dostavi Republičkoj komisiji radi odlučivanja o zahtevu u skladu sa odredbom člana 220. stav 1. tačka 2) Zakona o javnim nabavkama, izostaje odluka naručioca o zahtevu u prvom stepenu, a odluku o zahtevu donosi Republička komisija. Saglasno odredbama člana 228. st. 2. i 3. ZJN , protiv odluke Republičke komisije ne može se izjaviti žalba, ali se može pokrenuti upravni spor. Sledom navedenog, u situaciji kada je predmet upravnog spora ocena zakonitosti odluke Republičke komisije za zaštitu prava u postupcima javnih nabavki kojom je o zahtevu za zaštitu prava odlučeno u prvom i jedinom stepenu, protiv pravnosnažne odluke Upravnog suda može se podneti zahtev za preispitivanje sudske odluke Vrhovnom kasacionom sudu na osnovu člana 49. stav 2. tačka 3) Zakona o upravnim sporovima („Službeni glasnik RS“, broj 111/09).

Ovakav stav zauzeo je i Ustavni sud u svojom Odlukama povodom podnetih ustavnih žalbi Už – 10131/2016 od 28.01.2020. godine. Ustavni sud je zauzeo stav da je podnosiocu  ustavne žalbe, odnosno tužiocu u pravnom sporu, odnosno podnosiocu  zahteva za zaštitu prava u postupcima javnih nabavki povređeno pravo na pravno sredstvo, zajemčeno odredbom člana 36. stav 2. Ustava Republike Srbije.

Autor teksta-Stanica Antelj, diplomirani pravnik ,sertifikovani službenik za javne nabavke

  • 17 jan, 2023
  • (0) Komentari
  • Od Vukašin Brnjada
  • Blog
Pretraga
Najnovije sa Bloga
Blog
24 decembra, 2024
ŠTA JE NOVO U SISTEMU JAVNIH NABAVKI U SRBIJI
Blog
ŠTA JE NOVO U SISTEMU JAVNIH NABAVKI U SRBIJI
6 novembra, 2023
VAŽNO ZA PONUĐAČE I ZA NARUČIOCE PROBLEMI U RADU PORTALA JAVNIH NABAVKI
Blog
VAŽNO ZA PONUĐAČE I ZA NARUČIOCE PROBLEMI U RADU PORTALA JAVNIH NABAVKI
1 juna, 2023
OBAVEZA ENERGETSKOG OZNAČAVANjA PROIZVODA KOJI UTIČU NA POTROŠNjU ENERGIJE
Blog
OBAVEZA ENERGETSKOG OZNAČAVANjA PROIZVODA KOJI UTIČU NA POTROŠNjU ENERGIJE
4 maja, 2023
PROMENA PONUĐENE CENE NAKON ISTEKA ROKA ZA PODNOŠENjE PONUDA
Blog
PROMENA PONUĐENE CENE NAKON ISTEKA ROKA ZA PODNOŠENjE PONUDA
7 februara, 2023

Tenderi DOO

Sva prava zadržana Tenderi d.o.o. Kragujevac Srbija