Skoči na sadržaj
Tenderi

TENDERI BLOG

  • Naslovna
  • Reč Urednika
  • Pravila Bloga
  • Blog
  • Analiza
  • Kontakt
  • Naslovna
  • Reč Urednika
  • Pravila Bloga
  • Blog
  • Analiza
  • Kontakt

Autor: Urednik

  • Početak
  • Članak objavljen odUrednik
  • ( Strana2 )

„EKONOMIČNA“ OBUSTAVA POSTUPKA

Stručna ocena ponuda…. Podnete su tri ponude. Ponuda jednog ponuđača prihvatljiva, ponude dva ponuđača neprihvatljive. Komisija naručioca imenovana za javnu nabavku ima problem. Ni posle višemesečne ocene ponuda komisija nije mogla da pronađe nedostatke u ponudi ponuđača koji je podneo prihvatljivu ponudu. 

Namera  je da ponuđaču ne dodele ugovor zato što je u tom postupku podneo osnovani zahtev za zaštitu prava.  Donose odluku da je najbolje obustaviti postupak ali se postavlja pitanje kako? Šta je razlog obustave postupka? Ponuda je prihvatljiva, uslovi za dodelu ugovora postoje, nije prestala objektivna potreba za javnom nabavkom, započeti postupak se može okončati, nema objektivnih i dokazivih razloga za obustavu postupku. 

Kao da je bitno da razlog za obustavu postupka ima opravdanje u zakonu, ko još o tome brine? Za komisiju je dovoljno da navede neki razlog i da se pozove na član zakona bez obzira što razlog nije u skladu sa zakonom. Komisija naručioca, onog istog naručioca koji u 99% slučajeva u postupcima javnih nabavki dobija po jednu ponudu po postupku koja je svega nekoliko stotine dinara ispod procenjene vrednosti javne nabavke,  odlučuje da u ovom postupku pažnju posveti načelu ekonomičnosti i efikasnosti postupka. Pronalazi dokumentaciju iz prethodnog postupka javne nabavke koju je naručilac sproveo pre dve godine i to onu istu dokumentaciju koju nije mogao da pronađe i dostavi ponuđaču na uvid i kopiranje, i vrši upoređivanje ponuđene  cene iz prethodnog postupka javne nabavke  i cene iz konkretnog postupka javne nabavke.

Komisija je pronašla razlog za odbijanje ponude kao neprihvatljive. Ponuđene cene iz prethodnog postupka javne nabavke su znatno niže od ponuđenih cena u konkretnom postupku javne nabavke. Nije ekonomično i efikasno dodeliti mu ugovor i ako je ponuđač ponudio cenu ispod procenjene vrednosti javne nabavke, koju je naručilac formirao u skladu sa zakonom, na osnovu  trenutnog stanja na tržištu. Prethodna nabavka je sprovedena pre dve godine uslovi na tržištu su se promenili, cena materijala, radne snage i dr.  Ko još brine za profit ponuđača? Ne zanima naručioca poslovna politika ponuđača i dobit koju će ostvariti ovim poslom. Naručilac je jedan od najvećih naručilaca u zemlji, značajan za Republiku Srbiju, a ponuđač kao da zaboravlja to. To što naručilac posluje sa gubitkom i ne posluje ekonomično i efikasno je nebitno, bitno je da je ponuda ponuđača koja je prihvatljiva i ispod procenjene vrednost javne nabavke u suprotnosti sa načelom ekonomičnosti i efikasnosti postupka jer je podneo ponudu čije jedinične cene po svim pozicijama znatno odstupaju od uporedive jedinične cene iz prethodnog postupka i da takva ponuda ograničava prava i dužnosti naručioca. Da li komisija naručioca treba da bude za ovakvu odluku nagrađena, pohvaljena od strane odgovornog lica za poslušnost i dosetljivost?

Ponuđač je posle ove odluke da je njegova ponuda neprihvatljiva  obogatio svoju praksu iz javnih nabavki priznajući da prvi put vidi ovakav razlog za odbijanje ponude kao neprihvatljive. Ostavio je zadatak komisiji naručioca da dok se okonča još jedan postupak zaštite prava osmisli bolji razlog za odbijanje ponude kao neprihvatljive i predložio da nadležni organi procene ko je veći poštovalac načela ekonomičnosti i efikasnosti, on ili naručilac?

IZVOR: arhiva ponuđača  i *Odluka o obustavi postupka javno dostupna na Portalu javnih nabavki.

Autor teksta- Stanica Radović, konsultant za javne nabavke, dipl.pravnik

  • 28 maja, 2020
  • (0) Komentari
  • Od Urednik
  • Blog

Naručilac ne može da bude strana u upravnom sporu?

Upravni spor se može pokrenuti protiv odluka Republičke komisije za zaštitu prava u postupcima javnih nabavki u roku od 30 dana od dana prijema odluke. Upravni spor može se pokrenuti i kada Republička komisija nije donela i dostavila odluku u rokovima predviđenim Zakonom o javnim nabavkama.

Postavlja se pitanje ko može pokrenuti, upravni spor odnosno ko ima aktivnu legitimaciju za pokretanje upravnog spora? Tužilac svakako može biti ponuđač, kao i sve druge stranke iz postupka zaštite prava (između ostalih i Uprava za javne nabavke, Državna revizorska institucija, javni pravobranilac  zatim nadležni javni tužilac i nadležno javno pravobranilaštvo kako je određeno čl. 11. Zakona o upravnim sporovima “Sl. glasnik RS”, br. 111/2009). Upravni sud je zauzeo stav da naručilac nije aktivno legitimisan na pokretanje upravnog spora. U rešenjima kojima je odbačena tužba naručioca zbog nedostatka aktivne legitimacije, sud je zauzeo stav da naručilac ne može biti tužilac u upravnom sporu iz razloga što je članom 11. Zakona o upravnim sporovima, propisano da tužilac u upravnom sporu može biti fizičko, pravno ili drugo lice, ako smatra da mu je upravnim aktom povređeno neko pravo ili na zakonu zasnovan interes, kao i da državni organ, organ autonomne pokrajine i jedinice lokalne samouprave, organizacija, deo privrednog društva sa ograničenom odgovornošću u pravnom prometu, naselje, grupa lica i drugi koji nemaju svojstvo pravnog lica, mogu pokrenuti upravni spor ako mogu da budu nosioci prava i obaveza o kojima se rešavalo u upravnom postupku.

Prema oceni  suda, organ vlasti koji rešava po podnetom zahtevu za zaštitu prava  protiv čije odluke je dozvoljeno izjavljivanje žalbe, ima procesni položaj prvostepenog upravnog organa, pa u toj, istoj, stvari nema pravni interes za podnošenje tužbe protiv osporenog rešenja. Ovo svakako predstavlja stvar tumačenja, te ovakav stav verovatno proističe iz toga da je naručilac već postupao po zahtevu, prethodno ispitujući zahtev za zaštitu prava.

Na osnovu odredaba Zakona o javnim nabavkama naručilac ima položaj prvostepenog organa u samo u slučaju kada rešenjem usvaja zahtev za zaštitu prava (član 153. stav 1. tačka 1. Zakona), ali isto tako naručilac nema položaj prvostepenog organa u slučaju kada dostavlja odgovor na zahtev za zaštitu prava i kompletnu dokumentaciju iz postupka javne nabavke Republičkoj komisiji, koja će odlučiti o zahtevu za zaštitu prava (član 153. stav 1. tačka 2. navedenog Zakona), tj. tada Republička komisija ima položaj prvostepenog organa, jer zaista odlučuje o zahtevu. Republička komisija kao organ koji odlučuje o zahtevu za zaštitu prava nije nosilac prava i obaveza o kojima se rešavalo u upravnom postupku. Nosilac prava i obaveza iz ugovora o javnoj nabavci je naručilac i rešenjem Republičke komisije  može biti obavezan da ponudu određenog ponuđača oceni kao prihvatljivu, što može da ima i za posledicu i zaključenje ugovora koji nije povoljan za naručioca ili može biti obavezan da izmeni konkursnu dokumentaciju na način da njegova prava u postupku javne nabavke nisu zaštićena i da u realizaciji ugovora trpi štetne posledice.

Protiv rešenja Upravnog suda kojim je odbačena tužba naručioca zbog nedostatka aktivne legitimacije, naručioci mogu da izjave prigovor posebnom veću Upravnog suda u roku od 8 dana od dana prijema rešenja.   U cilju zaštite svojih prava i interesa naše mišljenje je da naručioci treba da podnesu prigovor posebnom veću Upravnog suda zbog pogrešnog i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i zbog pogrešne primene materijalnog prava. Kao nosiocima prava i obaveza iz ugovora o javnoj nabavci, Zakon o upravnim sporovima daje im status tužioca i ovakvim stavom Upravnog suda onemogućena im je zaštita osnovnih prava, odnosno ocena zakonitosti upravnog akta pred nadležnim sudom.

Autor teksta- Stanica Radović, konsultant za javne nabavke, dipl.pravnik

  • 20 maja, 2020
  • (0) Komentari
  • Od Urednik
  • Blog

Naručilac u smislu novog Zakona*

Novi Zakon o javnim nabavkama deli naručioce u dve grupe:

  1. Javne naručioce i
  2. Sektorske naručioce.

Javni naručioci, u smislu novog  Zakona, su:

1) Republika Srbija, odnosno republički organi;
2) organi autonomne pokrajine;
3) organi jedinice lokalne samouprave;
4) pravna lica osnovana u cilju zadovoljavanja potreba u opštem interesu, koje nemaju industrijski ili trgovinski karakter, ako je ispunjen bilo koji od sledećih uslova:

  1. da se više od 50% finansiraju iz sredstava javnog naručioca;
  2. da nadzor nad radom tih pravnih lica vrši javni naručilac;
  3. da više od polovine članova organa nadzora ili organa upravljanja t ih pravnih lica imenuje javni naručilac;
  4. grupe naručilaca iz tačke 1) – 4) stava 1 člana 3 novog Zakona.

Potrebe koje imaju industrijski ili trgovinski karakter, su potrebe koje zadovoljava pravno lice koje posluje u redovnim tržišnim uslovima, koje ima za cilj ostvarenje dobiti i samo snosi gubitke koji proizlaze iz njegove delatnosti.

Vlada utvrđuje spisak naručilaca na predlog ministarstva nadležnog za poslove finansija.

Sektorski naručioci, u smislu novog  Zakona, su:

1) javni naručioci koji obavljaju sektorsku delatnost;
2) privredna društva koja obavljaju sektorsku delatnost nad kojima javni naručilac može imati, direktno ili indirektno, preovlađujući uticaj na osnovu svojine, finansijskog udela ili pravila na osnovu kojih je organizovano;
3) drugi subjekti koji obavljaju sektorsku delatnost na osnovu isključivih ili posebnih prava.

Preovlađujući uticaj podrazumeva se u bilo kom od sledećih slučajeva u kojima javni naručilac, direktno ili indirektno:

1) ima većinu upisanog kapitala društva;
2) kontroliše većinu glasova koji se odnose na akcije koje izdaje društvo;
3) može imenovati više od polovine članova organa nadzora, odnosno organa rukovođenja društva.

Isključiva ili posebna prava su prava koja dodeljuje nadležni organ na osnovu zakona, podzakonskog akta ili pojedinačnog akta, kojim se ograničava obavljanje sektorske delatnosti na jednog ili više subjekata i koji značajno utiče na mogućnost drugih subjekata da obavljaju takvu delatnost.

Pravo dodeljeno u postupku u kome je izvršeno javno objavljivanje i u kome su bili određeni objektivni kriterijumi za dodelu tih prava, ne smatra se isključivim ili posebnim pravom.

Postupak obuhvata:

1) postupak koji je sproveden primenom propisa o javnim nabavkama ili propisa o javno – privatnom partnerstvu i koncesijama ili
2) druge postupke u kojima su primenjeni objektivni kriterijumi i obezbeđena transparentnost i javno objavljivanje, u skladu sa pravnim aktima Evropske unije iz Priloga 9. Deo I. novi Zakona. -Odložena primena.


Autor teksta- Jagoda Ratinac, konsultant za javne nabavke, dipl.ekonomista

_________________________________
*  Novi Zakon  o javnim nabavkama (Službeni glasnik Republike Srbije br 91/2019)

  • 6 mar, 2020
  • (0) Komentari
  • Od Urednik
  • Analiza

Dužan ali ne mora

Republička komisija u Rešenjima često napominje da  „prilikom donošenja svoje odluke vodi računa da li su tokom postupka javne nabavke povređeni propisi kojim je uređen postupak javne nabavke.“

Da li se rukovodila navedenim prilikom donošenja  Zaključka br 4-00-28 /2020 od 06.02.2020,  kada je utvrdila da nije od značaja što Odluka o dodeli ugovora  ne sadrži ponuđenu cenu iz ponude koja je odbijena. 

Odluku o dodeli ugovora naručilac objavljuje na Portalu javnih nabavki i javnost samo iz sadržine odluke može da utvrdi ponuđenu cenu odbijene ponude.

Zašto  Republička komisija zanemaruje načelo  javnosti i transparentnosti, i uskraćuje javnosti da sazna cenu ponude koja je odbijena? Zapisnik o otvaranju ponuda sadrži ponuđenu cenu svih ponuda, ali nije dostupan javnosti. Činjenica da je cena uneta u zapisnik o otvaranju ponuda i da je poznata ponuđačima koji su podneli ponude, ni po jednoj odredbi zakona, ne oslobađa naručioca obaveze iz sledećih imperativnih odredbi Zakona:

Član 108. stav 4 i 5 Zakona o javnim nabavkama propisano je

Odluka o dodeli ugovora mora biti obrazložena i mora da sadrži naročito podatke iz izveštaja o stručnoj oceni ponuda i uputstvo o pravnom sredstvu.

Naručilac je dužan da odluku o dodeli ugovora objavi na Portalu javnih nabavki i na svojoj internet stranici u roku od tri dana od dana donošenja.

Član 105 stav 2

Izveštaj o stručnoj oceni ponuda mora da sadrži naročito sledeće podatke:…….4) ponude koje su odbijene, razloge za njihovo odbijanje  i ponuđenu cenu tih ponuda.

Član 11

Naručilac je dužan da obezbedi javnost i transparentnost postupka javne nabavke poštujući, ali ne ograničavajući se samo na obaveze iz ovog zakona.

Procenite sami ….

Autor teksta- Jagoda Ratinac, konsultant za javne nabavke, dipl.ekonomista

  • 6 mar, 2020
  • (0) Komentari
  • Od Urednik
  • Analiza

Objavljen novi zakon o javnim nabavkama i predlog dopune zakona

Novi zakon o javnim nabavkama objavljen je u Službenom glasniku Republike Srbije broj 91/19 od 24.12.2019.godine.

Zakon stupa na snagu (počinje da se primenjuje) osmog dana od dana objavljivanja u Službenom glasniku Republike Srbije, odnosno 1. januara 2020. godine, a u primeni je od 1. jula 2020. godine.

Ovim zakonom uređuju se pravila postupaka javnih nabavki koje sprovode naručioci u slučajevima određenim ovim zakonom, radi zaključenja ugovora o javnoj nabavci dobara, usluga ili radova.

Jedna od novina novog Zakona je izjava o ispunjenosti kriterijuma za kvalitativni izbor privrednog subjekta (pojam koji zamenjuje uslove za učešče u postupku javne abavke) koju potpisuje ponuđač i u kojoj formalno potvrđuje da ponuđač ispunjava sve kriterijume i da nema osnova koji bi ga isključili iz postupka javne nabavke, uvode se novi postupci javnih nabavki i prelaz na elektronske javne nabavke. Uvedena su i nova izuzeća od primene zakona o javnim nabavkama.

Novim zakonom uređuju se i poslovi i oblik organizovanja Kancelarije za javne nabavke koja zemenjuje Upravu za javne nabavke, nadležnost i uređenje rada Republičke komisije za zaštitu prava u postupcima javnih nabavki, te postupak zaštite prava u postupcima javnih nabavki i drugim slučajevima u skladu sa zakonom i druga pitanja od značaja za javne nabavke.

Danom početka primene novog zakona prestaje da važi Zakon o javnim nabavkama („Sl. glasnik RS”, br. 124/2012, 14/2015 i 68/2015) i podzakonski akti doneti na osnovu tog zakona.

Početkom primene novog zakona, tj. 1. jula 2020. godine prestaju da važe i odredbe Zakona o prekršajima („Sl. RS”, br. 65/2013, 13/2016 i 98/2016–US), u vezi nadležnosti Republičke komisije za zaštitu prava u postupcima javnih nabavki u vezi vođenja prekršajnih postupaka, te će sve prekršajne postupke ubuduće voditi sudovi. S tim u vezi su i direktne izmene Zakona o prekršajima, koje istovremeno počinju da se primenjuju, a kojem je propisana zabrana učestvovanja u postupcima javnih nabavki, kao mera, koju sud može izreći u prekršajnom postupku.

Tekst novog zakona u celini možete pogledati na sledećem linku.

28. januara 2020. godine objavljen je i Predlog Zakona o dopuni Zakona o javnim nabavkama. Za usluge razvoja računarskog programa, savetodavne usluge, arhitektonske, inženjerske usluge, usluge prevodioca, ekonomski najpovoljnija ponuda ne može se odrediti samo na osnovu najniže ponuđene cene.

Predlog Zakona o dopuni Zakona o javnim nabavkama pogledajte na sledećem linku.

Autor teksta- Jasmina Marković, konsultant za javne nabavke, dipl.pravnik

  • 25 feb, 2020
  • (0) Komentari
  • Od Urednik
  • Blog

Ukida se preferncijalana prednost za domaće ponuđače i robu

Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju između evropskih zajednica i njihovih država članica, s jedne strane, i Republike Srbije, s druge strane, predviđeno je da će nakon stupanja na snagu Sporazuma, Srbija, svaku prednost koju je davala domaćim preduzećima u ceni, postepeno ukidati u periodu od narednih pet godina.

Kako je Sporazum stupio na snagu 01.09.2013. godine, rok za ukidanje prednosti date domaćim ponuđačima bio je 01.09.2018. godine.

Kako je Ustavom Republike Srbije propisano da su potvrđeni međunarodni ugovori sastavni deo pravnog poretka Republike Srbije i neposredno se primenjuju, ukida se prednost iz člana 86. stav 1-4 koju je Zakon o javnim nabavkama davao domaćim ponuđačima i ponuđačima iz država potpisnica sporazuma CEFTA 2006, u odnosu na strane ponudjače iz zemalja članica EU.

Autor teksta- Jasmina Marković, konsultant za javne nabavke, dipl.pravnik

  • 25 feb, 2020
  • (0) Komentari
  • Od Urednik
  • Blog

Sertifikat koji ograničava konkurenciju u postupcima javnih nabavki

U savremenom poslovanju svedoci smo postojanja prevelikog broja informacija na internetu kao i pojavljivanja velikog broja novih sertifikata. U cilju ocene uspešnosti poslovanja  pojavio se i serfifikat Exellent SME koji izdaje  Privredna Komora Srbije, a  koji omogućava,  kako naglašava izdavač ovog sertifikata, uspešnim mikro, malim i srednjim preduzećima da kroz posedovanje pomenutog sertifikata prikažu svoje uspešno poslovanje.

Međutim, pored prednosti koje omogućava sertifikat Excellent SME, ovaj sertifikat  ima jedan nedostatak, koji se odnosi na diskriminaciju koju proizvodi ukoliko se koristi kao dodatni uslov u postupku javnih nabavki. Sa obzirom na to da se sertifikat Excellent SME izdaje isključivo mikro, malim i srednjim preduzećima,  on automatski isključuje mogućnost učestvovanja velikih preduzeća i preduzetnika u postupcima javnih nabavki što dalje utiče na narušavanje osnovnih načela javnih nabavki, načela obezbedjivanja konkurencije  kao i ograničavanje konkurencije. On sa jedne strane omogućava umrežavanje kompanija koje su nosioci sertifikata, veću vidljivost kompanije na sajtu Privredne komore, obezbeđuje svojim vlasnicima veći kredibilitet u očima njihovih poslovnih partnera i stranaka kao i tehničku zaštitu od kopiranja znaka kvaliteta na druge sajtove, ali pretstavlja i instrument preko koga nesavesni naručioci i ponuđači pokušavaju da dodatne uslove prilagode određenom ponuđaču.

Autor teksta- Jasmina Marković, konsultant za javne nabavke, dipl.pravnik

  • 25 feb, 2020
  • (0) Komentari
  • Od Urednik
  • Blog

Upotreba pečata nije obavezna

Stupanjem na snagu Zakona o izmenama i dopunama Zakona o privrednim društvima („Sl. glasnik RS“, br. 36/2011, 99/2011, 83/2014 – dr. zakon, 5/2015, 44/2018 i 95/2018) predviđa se ukidanje obaveze korišćenja pečata za privredne subjekte.

Upotreba pečata više neće biti potrebana kod prijema pošte, izdavanja potvrda, popunjavanja obrazaca, podnošenja zahteva, a samim tim prilikom učestvovanja u postupcima javnih nabavki i podnošenja ponude i sl. Privredna društva i preduzetnici koji su se osnovali posle 1. oktobra 2018. godine ne moraju da upotrebljavaju pečat, dok postojeći mogu, da ukoliko su im neophodni u poslovanju, posebnom odukom regulišu njegovu upotrebu ili ih postepeno izbace iz upotrebe. Iz zakonskih propisa proizilazi da prilikom podnošenja ponude ni jedna institucija, ustanova, organ… ili naručilac više nema pravo da zahteva pečat privrednim društvima ili preduzetnicima

Autor teksta- Jasmina Marković, konsultant za javne nabavke, dipl.pravnik

  • 25 feb, 2020
  • (0) Komentari
  • Od Urednik
  • Blog

Ekskurzije samo preko javnih nabavki

Izbor agencije za realizaciju nastave u prirodi i ekskurzije sprovodi se u skladu sa zakonom koji uređuje javne nabavke.

Organizacija ekskurzija i nastave u prirodi u osnovnim školama bliže je uređeno Pravilnikom o organizaciji i ostvarivanju nastave u prirodi i ekskurzije u osnovnoj školi „Službeni glasnik RS“, broj 30/2019.

Nastavu u prirodi, odnosno ekskurziju, može da  realizuje isključivo agencija koja poseduje zakonom propisanu licencu za organizovanje turističkog putovanja. U konkursnoj dokumentaciji propisuje se kao jedan od  obaveznih uslova za učešće u postupku javne nabavke definisan članom 75 stav 1 tačka 5) Zakona o javnim nabavkama. Ovo je jedini  obavezan uslov koji se  ne može dokazivati dostavljanjem Izjave  date pod punom materijalnom

Autor teksta- Jagoda Ratinac, konsultant za javne nabavke, dipl.ekonomista

  • 25 feb, 2020
  • (0) Komentari
  • Od Urednik
  • Blog

Agencijsko zapošljavanje i javne nabavke

Zakon o agencijskom zapošljavanju počinje da se primenjuje od 01. marta 2020. godine. Cilj donošenja zakona je da se doprinese suzbijanju sive ekonomije i rada na crno i da se agencijskim radnicima obezbede ustavom i zakonom zagarantovana prava iz rada i socijalnog osiguranja. Primena ovog zakona od značaja je i za oblast javnih nabavki. Ponuđač stiče status poslodavca korisnika.

Agencija sa ustupljenim zaposlenim zaključuje ugovor o radnu na neodređeno ili određeno vreme koje je jednako vremenu ustupanju poslodavcu korisnku, a poslodavac korisnik sa Agencijom zaključuje ugovor o ustupanju zaposlenih.Ponuđač na ovaj način obezbeđuje kadrovski kapacitet u postupku javne nabavke i Ugovor o ustupanju zaposlenih ima istu dokaznu snagu kao Ugovor o radu i kao ugovori kojima se obezbeđuje rad van radnog odnosa u smislu odredbi Zakona o radu. Od 01. marta 2020. godine naručioci koji propisuju dodatne uslove u konkursnoj dokumentaciji dužni su da kao dokaz ispunjenosti kadrovskog kapacita propišu i ugovor o ustupanju zaposlenih koji zaključuje ponuđač kao poslodavac korisnik sa Agencijom.

Ustupljeni zaposleni po ovom zakonu ima jednak tretman u pogledu ostvarivanja određenih prava iz radnog odnosa i po osnovu rada.

Autor- Jagoda Ratinac, konsultant za javne nabavke, dipl.ekonomista

  • 25 feb, 2020
  • (0) Komentari
  • Od Urednik
  • Blog
Pretraga
Najnovije sa Bloga
Blog
24 decembra, 2024
ŠTA JE NOVO U SISTEMU JAVNIH NABAVKI U SRBIJI
Blog
ŠTA JE NOVO U SISTEMU JAVNIH NABAVKI U SRBIJI
6 novembra, 2023
VAŽNO ZA PONUĐAČE I ZA NARUČIOCE PROBLEMI U RADU PORTALA JAVNIH NABAVKI
Blog
VAŽNO ZA PONUĐAČE I ZA NARUČIOCE PROBLEMI U RADU PORTALA JAVNIH NABAVKI
1 juna, 2023
OBAVEZA ENERGETSKOG OZNAČAVANjA PROIZVODA KOJI UTIČU NA POTROŠNjU ENERGIJE
Blog
OBAVEZA ENERGETSKOG OZNAČAVANjA PROIZVODA KOJI UTIČU NA POTROŠNjU ENERGIJE
4 maja, 2023
PROMENA PONUĐENE CENE NAKON ISTEKA ROKA ZA PODNOŠENjE PONUDA
Blog
PROMENA PONUĐENE CENE NAKON ISTEKA ROKA ZA PODNOŠENjE PONUDA
7 februara, 2023

Tenderi DOO

Sva prava zadržana Tenderi d.o.o. Kragujevac Srbija